Deal searchh
search Szh o
2 C
Szh B Deal f Buying rsearch Top Dsearcha Cars Cheap S Cheap hsearcha Dealtimeauto Msearchs Must Before s Cars a Top c Before he Dealtimeauto rc Must a Dealtimeauto esearchr
h 3355k.coms Szh asearchc Dealtimeauto osearchC
ea Must Top searchhsearchaClass+path+contains+multiple+SLF4J+bindings. 
Benjamin H. Freedman rodjen je 1890 godine kao sin zidovskih roditelja.
Od njega je postao uspjesan poslovni covjek u New York City, a bio je vecinski vlasnik tvrtke Woodbury Soap Company.
Prekinuo je svoju povezanost s organiziranim zidovstvom poslije drugog svjetskog rata.
Ostatak zivota proveo je u objavljivanju gospodarskog i politickog utjecaja zidova u Americi.
Bio je insider u poznavanju židovskih organizacija, a bio je osobni prijatelj Bernard Barucha, Samuel Untermyera, Woodrow Wilsona, Franklin Roosevelta, Joseph Kennedya, John F. Kennedya i velikog broja ostalih, koji su u tim vremenima imali sto reci.
Njegov govor:
Ovdje u USA, cionisti i njihovi religiozni saveznici imaju potpunu kontrolu nase vlade.
Bilo bi previse slozeno detaljno uci u tu problematiku, ali oni vladaju Amerikom kao da su njeni apsolutni gospodari.
Vi vrlo vjerovatno mislite kako je to vrlo lako i jednostavno saznanje, ali dozvolite mi ispricati i pokazati sto se dogodilo dok smo svi mi "spavali".
Sto se dogodilo?
Prvi svjetski rat zapoceo je u ljeto 1914 godine.
Moji vrsnjaci ce se prisjetiti toga.
Taj rat vodio se izmedju Engleske, Francuske i Rusije s jedne strane i Njemacke, Austrije/Madjarske (Austrougarska monarhija) i Turske s druge strane.
U prve dvije godine taj rat dobila je Njemacka, ne sluzbeno, ali na bojnom polju.
Njemacke podmornice, koje su bile iznenadjenje za cijeli svijet, pocistile su sve konvoje u Atlantiku.
Britanska municija i rezerve bile su potrosene.
Poslije toga je dosla glad.
U isto vrijeme doslo je do pobune u francuskoj vojsci.
Oni su izgubili 600.000 mladih vojnika u Verdunskoj bitci na Sommi.
Rusi su bili na kraju snaga, uzeli su svoje igracke i vratili se kuci, nisu htjeli vise ratovati, a nisu bas obozavali ni svog Cara.
Talijanska vojska isto tako je bila slomljena.
Niti jedan metak do tada nije bio ispaljen na Njemackoj zemlji.
Niti jedan neprijatelj nije presao Njemacku granicu, ali Njemacka unatoc tome ponudila mir Engleskoj.
Mir, koji bi pravnici nazvali "Status quo ante".
To znaci: Engleska je u ljeto 1916 godine ozbiljno razmisljala o tome.
Drugog izbora nisu imali, ili prihvatiti ponudjeni mir, ili se dalje boriti do samounistenja.
U toj fazi rata, njemacki cionisti koji su ujedno reprezentirali i cioniste istocne Europe, obratili su se britanskom ratnom kabinetu.
Ovo cu skratiti, ali imam sve dokumente za dokazivanje tih dogadjaja.
Oni su rekli:
"Vidite, vi u ovom ratu ne mozete pobjediti, ali ne morate odustati.
Vi ne morate prihvatiti mir koji su vam Nijemci ponudili, jer s Amerikom kao saveznikom, vi bi jos uvijek mogli pobjediti."
Amerika u to vrijeme nije jos imala nikakve veze s ratom.
Mi smo bili svjezi, bili smo mladi, bili smo bogati i bili smo mocni.
Cionisti su rekli Englezima:
"Mi cemo uvesti Ameriku u rat, Amerika ce biti vas saveznik, a nakon sto pobjedite u ratu, nakon sto pobjedite Njemacku, Austrougarsku i Tursku, mi zelimo za uzvrat Palestinu. To je vasa cijena".
Engleska je imala isto toliko prava obecati nekome Palestinu, kao kada bi mi Ircima obecali Japan, iz kojih bilo razloga.
Bilo je potpuno apsurdno da Velika Britanija, koja nije imala ni interesa, a ni povezanosti s Palestinom, nju upotrijebi u vidu placanja za ukljucenje Amerike u rat.
Bilo kako bilo, oni su to obecali u Listopadu 1916 godine. Kratko poslije toga, ne znam koliko ce se od vas toga sjetiti, USA koje su do tada imale pro-Njemacko stajaliste, usle su u rat u saveznistvu s Velikom Britanijom.
Rekoh, USA su bile uvijek pro-Njemacke, jer je tisak bio pod zidovskom kontrolom, bankari su bili zidovi, masovni mediji bili su pod zidovskom kontrolom, a i sami zidovi bili su pro-Njemacki, jer mnogi od njih dosli su iz Njemacke.
Oni su zeljeli da Njemacka pobjedi Cara (ruskog Cara), zidovi su mrzili Cara, oni nisu htjeli da Rusija pobjedi u ratu.
Zidovski bankari poput Kuhn-Loeb i ostalih velikih banaka, nisu htjeli Engleskoj i Francuskoj pomoci niti s jednim centom.
Oni su govorili: "Tako dugo dok su Engleska i Francuska saveznici Rusije, nece od nas dobiti niti jedan cent".
Ali u isto vrijeme pumpali su novac u Njemacku, oni su se borili zajedno s Njemackom protiv ruskog Cara, kako bi slomili carski rezim u Rusiji.
I sada, isti ti zidovi sklopili su ugovor s Engleskom, jer su vidjeli mogucnost za dobivanje Palestine.
Odjednom se sve promjenilo, kao kada se promjene svjetla na semaforu s crvenog na zeleno.
Cjelokupni tisak, koji je do tada pisao o tome kako Njemcima nije lako u borbi protiv Britanaca, promijenise naglo svoje misljenje.
Poceli su pisati o tome kako su Njemci losi, oni su kao Huni, kao barbari, kako Nijemci ubijaju sestre crvenog krsta, kako ubijaju malu djecu, odsjecaju im ruke.
Kratko nakon toga predsjednik Wilson objavio je Njemackoj rat.
Cionisti iz Londona telegrafirali su u USA (sucu) Brandeisu sa zahtjevom:
"Obradite predsjednika Wilsona, mi dobivamo od Engleske ono sto zelimo.
Dovedite ga do toga da se ukljuci u rat".
Na taj nacin je Amerika usla u rat.
Mi nismo imali nikakvog interesa za to.
Nije postojao apsolutno nikakav razlog za pristupanje tom ratu.
Mi smo u njega utjerani, kako bi cionisti dobili njihovu Palestinu.
To je nesto sto gradjanima Amerike nije receno.
Oni uopce nisu znali zasto smo mi usli u I. svjetski rat.
Po nasem ukljucenju u rat, cionisti su otisli u London s rijecima:
"Mi smo nas dio dogovora ispunili, sada je na vama red.
Dajte nam pismenu potvrdu, koja ce nam garantirati kako cemo dobiti Palestinu kada pobjedite".
Oni nisu znali koliko dugo ce rat trajati, jednu, dvije ili deset godina, ali nacinili su pismenu potvrdu.
Dokument je sastavljen u obliku pisma s osobitom formom izrazavanja, tako da svijet ne moze shvatiti sto se iza napisanog krije.
Nazvan je BALFOUR DEKLARACIJOM.
Balfour deklaracija nije bilo nista drugo, do obecanja Engleske za dogovoreni "posao".
Ta "velika" Balfour deklaracija vrijedna je isto toliko, koliko je vrijedna novcanica od 3 dolara.
Mislim da se ne mogu drukcije izjasniti.
Tako je zapocela cijela nesreca.
USA su usle u rat. USA su unistile Njemacku.
Sto se nakon toga dogodilo, to znate.
Kada je rat zavrsio i kada su Njemci pristupili Pariskoj Mirovnoj Konferenciji 1919 godine, prisutno je bilo i 117 zidova.
Zidovska delegacija, koja je prezentirala istocnoevropske zidove, predvodjena Bernardom Brauchom. I ja sam bio prisutan, trebao sam znati.
I sto se tada dogodilo?
Zidovi prisutni na toj konferenciji, upravo u trenutku kada se pristupilo rasparcavanju Njemacke i podjeli Europljanima, upitali su: "Kako bi bilo s davanjem Palestine nama?"
I tada su u prisustvu Nijemaca doveli u razgovor i pitanje Balfour deklaracije.
Njemci su tada shvatili o cemu se radi.
Ovdje su Njemci prvi puta culi i shvatili, da su pobjedjeni samo iz razloga kako bi cionisti dobili Palestinu.
Morali su svo ponizenje i placanje reparacija istrpjeti samo iz tog razloga.
Ovo nas dovodi do jedne druge vrlo zanimljive stvari.
Kada su Nijemci shvatili o cemu se radi, razumljivo je da su zamjerili zidovima.
Do tog trenutka, zidovi nisu ni u jednoj zemlji na svijetu zivjeli bolje nego u Njemackoj.
Postojao je gospodin Rathenau, koji je u industriji i financijama bio isto toliko vazan kao i Bernard Brauch.
Postojao je gospodin Balin, vlasnik velikih parobrodnih linija, sjevernonjemackog Lloydsa i Hamburg-Amerika linije.
Postojao je gospodin Bleichroder, bankar porodice Hohenzollern.
Postojali su clanovi porodice Warburg u Hamburgu, poznati trgovci i bankari, najveci na svijetu.
Zidovima je bilo vrlo dobro u Njemackoj.
Ali, sada su se Nijemci osjecali prodanima.
Ta prodaja, hipotetski bi se mogla usporediti s ovom situacijom:
Zamislimo si da smo mi USA u ratu s UdSSR-om i mi bi bili kratko pred pobjedom i ponudili bi UdSSR-u prekid rata.
Mi bi njima ponudili primirje.
xIn Dealtimeauto Deal Szh Cheap Cars Top Things You Must Know Before Buying Cheap Cars Deal Time Auto DRAGOVOLJAC | Nacizma ne bi ni bilo da se Amerika nije u miješala u prvi svjetski rat!?u 1 bIn Dealtimeauto Deal Szh Cheap Cars Top Things You Must Know Before Buying Cheap Cars Deal Time Auto DRAGOVOLJAC | Nacizma ne bi ni bilo da se Amerika nije u miješala u prvi svjetski rat!?i 3355kcom Htt%3B%5C%5Cwww.fhxxw.cn%5Cind %B9%FA%C4%A3%B7%C6%B7%C6%CD%BC%C6%AC